Zdravlje srca i krvožilnog sustava od presudne je važnosti za opće dobrostanje i dugovječnost. Nagomilavanje plaka unutar arterija može značajno povećati opasnost od srčanih bolesti ili perifernih arterijskih bolesti (PAB). Plak, koji se sastoji od masti, kolesterola, kalcija i drugih supstanci iz krvi, može uzrokovati suženje ili potpunu blokadu arterija, čime se ometa normalan protok krvi. To ne samo da ugrožava funkciju srca, nego može dovesti i do smanjenog protoka krvi u nogama, uzrokujući bol, sporo zacjeljivanje rana i kritičnu ishemiju noge što dovodi do amputacije. Srećom, postoje učinkovite strategije koje mogu pomoći u smanjenju plaka i očuvanju zdravlja krvnih žila. Donosimo vam najbolje savjete kako smanjiti nakupljanje plaka u arterijama.
Pravilna prehrana za čišćenje arterija
- Izbjegavanje nezdravih masti . Prerađena hrana, pekarski proizvodi te brza hrana često sadrže trans masti i zasićene masti koje doprinose povišenju lošeg kolesterola (LDL) i stvaranju plaka unutar arterija.
- Uključivanje zdravih masti. Omega-3 masne kiseline pronađene u ribi, orašastim plodovima i maslinovom ulju pomažu u smanjenju upale i snižavanju razine LDL kolesterola, čime čuvaju srce i krvne žile.
- Povećanje unosa vlakana. Prehrana bogata vlaknima iz cjelovitih žitarica, povrća, voća i mahunarki može pomoći u regulaciji kolesterola u krvi.
- Uključivanje hrane bogate antioksidansima. Bobičasto voće, zeleni čaj i tamno lisnato povrće smanjuju oksidaciju kolesterola – što je ključno u smanjenju rizika od stvaranja plaka.
- Održavanje zdrave tjelesne težine. Višak tjelesne težine povećava rizik od stvaranja plaka te komplikacija kao što su visoki krvni tlak i dijabetes. Redovita tjelovježba kombinirana sa zdravom prehranom ključna je za održavanje optimalne tjelesne težine te zaštitu krvnih žila.
Redovita tjelovježba
Fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju krvi, smanjuje upalne procese te pomaže u kontroli razine kolesterola i šećera u krvi. Aktivnosti kao što su hodanje, plivanje ili biciklizam posebno se preporučuju osobama sa simptomima PAB-a ili osobama koje spadaju u skupinu s povišenim rizikom od ateroskleroze. Hodanje dodatno poboljšavaju protok krvi i smanjuju bolove kod klaudikacije.
Hodanje je jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih fizičkih aktivnosti koje svatko može prakticirati. Prema stručnjacima, minimalna količina hodanja dnevno koja može značajno doprinijeti našem zdravlju iznosi oko 6000 koraka, što je otprilike jednako hodanju 4 kilometra. Ovo je brojka koja je dostižna za većinu ljudi, bez obzira na njihovu fizičku spremnost, te može donijeti mnogobrojne benefite za zdravlje.
Redovito hodanje može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, poboljšanju kardiovaskularnog zdravlja, kao i jačanju mišića i kostiju. Također, hodanje može igrati ključnu ulogu u smanjenju stresa i poboljšanju mentalne dobrobiti. Mnoga istraživanja pokazala su da redovita tjelesna aktivnost poput hodanja može smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti, kao što su dijabetes tipa 2, bolesti srca i određeni tipovi raka.
Za one koji se tek počinju baviti fizičkom aktivnošću, preporuča se postepeno povećavati broj koraka svakodnevno dok se ne postigne ciljana brojka od 6000 koraka. Pomoću pametnih telefona ili nosivih uređaja, jednostavno je pratiti broj koraka i uskladiti dnevne aktivnosti da bi se osigurala optimalna razina kretanja. Uključivanje kratkih šetnji tijekom radnog dana, korištenje stepenica umjesto dizala i hodanje do posla ili trgovine kada je to moguće, samo su neki od načina kako postići ovaj cilj.
U konačnici, važnost hodanja kao jednostavne, dostupne i djelotvorne tjelesne aktivnosti ne može se dovoljno naglasiti. Stoga, obujte svoje udobne cipele, izađite van i krenite u osvajanju dnevnog cilja od 6000 koraka za bolji i zdraviji život.
Prestanak pušenja
Pušenje drastično ubrzava stvaranje plaka te smanjuje elastičnost krvnih žila. Prestanak pušenja može značajno usporiti napredovanje ateroskleroze i umanjiti rizik od srčanih bolesti te PAB-a.
Kontrola kroničnih bolesti
- Dijabetes: Održavanje stabilne razine šećera u krvi esencijalno je za smanjenje rizika od oštećenja na žilama.
- Visoki krvni tlak: Praćenje i kontrola krvnog tlaka vitalni su za smanjenje opterećenja na arterijama i sprečavanje pucanja plaka.
- Visok kolesterol: Korištenje lijekova kao što su statini, prema liječničkoj preporuci, može pomoći u redukciji LDL kolesterola i stabilizaciji plaka.
Medicinske terapije i intervencije
U određenim slučajevima kada su plakovi uznapredovali ili postoji ozbiljna prijetnja komplikacija potrebne su dodatne medicinske intervencije:
- Terapija lijekovima: Liječnici mogu preporučiti lijekove za snižavanje kolesterola, razrjeđivanje krvi ili smanjenje upala.
- Vacumed IVT terapija, značajno poboljšava protok u arterijama. Što je plak manji brži su i bolji rezultati ove konzervativne i bezbolne terapije.
- Endovaskularne procedure: Angioplastika ili stentiranje mogu se koristiti za otvaranje suženih arterija kod osoba s težim oblicima PAB-a.
- Kirurški zahvati: U ozbiljnim slučajevima može biti potrebna operacija poput premosnice (bypass) kako bi se osigurao adekvatan protok krvi.
Redoviti pregledi i praćenje stanja
Osobe s povećanim rizikom od ateroskleroze ili PAB-a trebale bi redovito pratiti stanje svojih krvnih žila putem Doppler ultrazvuka, ABI test-a i krvnih pretraga za kolesterol i šećer te drugih relevantnih testova. Također, svatko tko spada u rizičnu grupu treba usvojiti savjete liječnika o tome kako smanjiti nakupljanje plaka u arterijama.
Zaključak
Smanjenje nakupljanja plaka unutar arterija zahtijeva prilagodbe u načinu života, usvajanje zdravih prehrambenih navika te redovito vježbanje. Ukoliko već imate simptome PAB-a ili znakove ateroskleroze, pravodobno liječenje te praćenje mogu znatno poboljšati kvalitetu života i spriječiti ozbiljne komplikacije. Naš medicinski tim stoji vam na raspolaganju za dodatne savjete, dijagnostiku te personalizirani plan liječenja.
Najnoviji komentari